Naš cilj je da naši gosti budu zadovoljni ...
... ponesu lepe utiske i sećana na boravak kod nas.
Izuzetno nas raduje kada naši korisnici ponovo dođu ...
... jer to znači da je naš cilj ostvaren!
Dobro došli!

 

Zlatibor

 

Planina izuzetne lepote sa prijatnom klimom, prostranim proplancima, bujnim pašnjacima ispresecanim planinskim potocima i prošaranim planinskim borovima po kojima je ova planina dobila ime.

Prostire se na površini od oko 1.000 km², dugačka je 55 km, a široka i do 20 km. Pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok. Najviši vrh je Tornik (1.496 m). Zlatibor se prostire između 43° 31' N i 43° 51' N, i između 19° 28' E i 19° 56' E. Poznato je letovalište i zimovalište, kao i klimatsko lečilište. Zlatibor se nalazi na severom delu oblasti Stari Vlah, granične oblasti između Raške, Hercegovine i Polimlja. Obuhvata predele tri opštine Republike Srbije: Čajetinu i jedan deo opštine Užice (Kremanska oblast - severni Zlatibor) i jedan manji deo opštine Nove Varoši (Murtenička oblast - južni Zlatibor). Administrativni centar Zlatibora je varošica Čajetina.

Južna i istočna granica Zlatibora su rijeke Uvac i Veliki Rzav. Na zapadu se Zlatibor graniči sa Republikom Srpskom, selima Mokrom Gorom, Semegnjevom i Jablanicom. Zlatibor je oduvek imao veliki pogranični značaj. Na brdu Cigli kod Jablanice i danas se raspoznaje granica Srbije sa dvema carevinama - Austrougarskom i Turskom. Zlatibor se nalazi na pola puta od Beograda do crnogorskog i dubrovačkog primorja. Preko njega prelaze mnogi značajni magistralni putevi i pruge, među kojima je i pruga Beograd-Bar. Najbliži veći grad je Užice.

U neposrednoj blizini Zlatibora, nalaze se brojni kulturno-istorijski i etnološki spomenici i atrakcije.

Zlatiborsku visoravan okružuju planinski venci: Tornik (1.496m), Čigota (1.422m), Kobilja glava.

 


Rožanstvo

Rožanstvo je naselje u opštini Čajetina u Zlatiborskom okrugu. Postoji više legendi o postanku imena Rožanstva, ali najviše se spominju ove četiri: jedna kaže da to ime potiče od reči božanstvo; druga od reči roždestvo, što je stariji slovenski oblik imenice rođenje, ali i imena praznika Božića; treća da su Glumci, prvi doseljenici u Rožanstvo, povikali: "Ovo je pravo božanstvo!", na šta je neko rekao: "Kakvo božanstvo, urožićemo se od rada, pa će biti pravo rožanstvo!"; a četvrta da ono potiče od sastava ovdašnjeg zemljišta - rožnace.

Rožanstvo je poznato po proizvodnji buradi i kaca. U blizini su čuvena Stopića pećina i banja Vapa. Kroz Rožanstvo prolazi reka Prištavica.
Od 1700. do 1840. godine, u Rožanstvu je živela porodica Milutinović-Simović, od koje vodi poreklo sadašnja familija Stakića. U toj porodici stasao je patriota, pesnik i istorijska ličnost Sima Milutinović Sarajlija.